Državni dug 1,43 milijarde eura

Bez autora
Jul 14 2011

Crnogorski državni dug na kraju juna ove godine bio je 1,433 milijarde eura ili 44,9 odsto BDP-a. U odnosu na mjesec ranije crnogorski dug je manji 21 milion eura. Indikatori realnog sektora u maju i aprilu, kako je rečeno, upućuju na obnavljanje ekonomske aktivnosti i rast izvoza. I pored toga, dominira visok nivo nelikvidnosti. Oko 33,5 odsto duga se odnosi na strani, dok je unutrašnji 11,4 odsto BDP-a. Državni budžet je imao priliv po osnovu emisije euroobveznica u aprilu u iznosu od 182 miliona eura. Otplata duga iznosila je 94,8 miliona eura, od čega je 26,3 miliona otplata preuzetih garancija koje je Vlada platila za Željezaru. U budžet se za šest mjeseci ove godine slilo 498 miliona eura, ili 2,9 odsto niže od plana. To je 2,7 odsto niže u odnosu na isti period prošle godine.

Državni dug 1,43 milijarde euraCrnogorski državni dug na kraju juna ove godine bio je 1,433 milijarde eura ili 44,9 odsto BDP-a. U odnosu na mjesec ranije crnogorski dug je manji 21 milion eura, saopšteno je juče prilikom prezentacije publikacije mjesečni makroekonomski indikatori.

Indikatori realnog sektora u maju i aprilu, kako je rečeno, upućuju na obnavljanje ekonomske aktivnosti i rast izvoza. I pored toga, dominira visok nivo nelikvidnosti.

Oko 33,5 odsto duga se odnosi na strani, dok je unutrašnji 11,4 odsto BDP-a.

- Državni budžet je imao priliv po osnovu emisije euroobveznica u aprilu u iznosu od 182 miliona eura. Otplata duga iznosila je 94,8 miliona eura, od čega je 26,3 miliona otplata preuzetih garancija koje je Vlada platila za Željezaru.

- U budžet se za šest mjeseci ove godine slilo 498 miliona eura, ili 2,9 odsto niže od plana. To je 2,7 odsto niže u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je samostalni savjetnik u Ministarstvu finansija Iva Radovanović.

Podbacile akcize, carine

U odnosu na plan podbacili su prihodi od akciza 9,8 odsto, carina, odnosno međunarodne trgovine i transakcija 9,5 odsto, i PDV 3,6 odsto.

- Veća naplata od plana ostvarena je kod ukupnih doprinosa 3,8 odsto i kod poreza na dobit kompanija 13,5 odsto. Razlog većeg ostvarenja poreza na dobit u skladu je sa Uredbom o odloženom načinu plaćanja te dažbine na šest mjesečnih rata, pri čemu je prva plaćena u aprilu - objasnila je on.

Kako rast ekonomske aktivnosti ne korelira sa ostvarenjem prihoda, zaključeno je da je još rano da se donose konačni zaključci o ostvarenju plana.

- Prilikom procjena treba imati u vidu nenaplaćena poreska potraživanja, očekivane prihode države po osnovu dividendi i najave povoljne turističke sezone. To može uticati na rast prihoda - ocijenila je Radovanović.

Izdaci budžeta za šest mjeseci, prema preliminarnim podacima, bili su 550 miliona eura ili 17,2 BDP-a.

- Najveće učešće u izdacima imaju oni za penzije 32 odsto, za bruto zarade 30, a za kapitalni budžet 3,6 odsto - rekla je Radovanović.

Deficit

Deficit budžeta za šest mjeseci, prema takođe preliminarnim podacima, iznosio je 52 miliona eutra ili 1,6 odsto BDP-a. Deficit je u okviru projektovanog za ovu godinu od 2,5 odsto.

Pomoćnik ministra finansija Tijana Stanković je podsjetila da je maj karakterisala dužnička kriza u Grčkoj, koja se odrazila na rast cijena euroobveznica koje izdaje ta zemlja. Evidentiran je i pad cijena goriva za tri i aluminijuma od 7,3 odsto.

Juče prezentovana publikacija izlaziće najkasnije do desetog u mjesecu, a obuhvataće sve dostupne osnovne makroekonomske i fiskalne podatke. Sadržaće ključne poruke koje se odnose na mjesec posmatranja, komentare osnovnih promjena na međunarodnom okruženju, stanje u realnom, fiskalnom i eksternom sektoru...

Snažni rast prometa i izvoza

- Promet u maloprodaji i izvoz od početka godine bilježe visoke stope rasta. Izvoz robe i usluga iz Crne Gore za pet mjeseci veći je 53 odsto u odnosu na isti period prošle godine i vrijedan je bio 180,5 miliona eura.

- To ukazuje na rast potražnje i potvrđuje početak novog investicionog ciklusa. Povećana je i proizvodnja i promet u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Na rast agregatne tražnje, uticaj ima i rast noćenja u turizmu za 4,2 odsto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne - saopšteno je iz Ministarstva, uz ocjenu da se slično očekuje u nastavku ljetnje sezone.

Indikatori u realnom sektoru u aprilu i maju ukazuju na uspostavljanje trenda rasta i oporavak crnogorske ekonomije.

- Najviše se izvozilo u Srbiju, Mađarsku i Grčku, a uvozilo iz Srbije, Grčke i BiH.

Inflacija 3,6 odsto

Inflacija je u maju ove godine bila 3,6 odsto, što ukazuje na blagi pad od 0,1 odsto nego u aprilu. Kao i mjesec ranije, bila je pod jakim uticajem oscilacija cijena goriva na svjetskoj berzi.

Pomoćnik ministra finansija Tijana Stanković kaže da se negativnim trendom mogu smatrati inflatorna očekivanja prouzrokovana krizom na Bliskom istoku i rastom cijene goriva.

- Najviše su poskupili alkoholna pića i duvan - 11 odsto, hrana 6,1 i prevoz 10 odsto, što je posljedice rasta akciza na duvan i pivo u januaru ove godine i cijena nafte i naftnih derivata na berzi - saopštila je Stanković.

Posljednje projekcije MMF-a govore da će inflacija u ovoj godini u Crnoj Gori biti 3,1, a u EU 2,2 odsto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik